BIOGRAFIJA

Sa Lepom Brenom kroz godine...

Predbrenomanija

Najveća estradna zvijezda ex Jugoslavije Fahreta Jahić - Živojinović, alias Lepa Brena, rođena je 20 oktobra 1960. u Tuzli, kao treće dijete Abida, medicinskog tehničara i krojačice Ifete Jahić. Iako rođena u Tuzli djetinjstvo i ranu mladost je provela u Brčkom gdje je završila osnovnu školu "Zaim Mušanović" i gimnaziju. Kao odličan đak proglašena je učenikom generacije i kao takva često dobijala nagradna putovanja učestvujući na takmičenjima znanja.

Brena je vrlo brzo, osim za školu, pokazala talenat i interesovanje za sport i pjevanje. Kao gimnazijalka sa sedamnaset godina, sa svojim bendom "Yudexi", počela je da pjeva na igrankama koje su se održavale u Domu kulture "Vasa Pelagic". U to vrijeme učestvuje i na izvjesnom takmičenju ”Mladih graditelja” i interpretirajući jednu od pjesama Kemala Montena osvaja prvu nagradu. Bila je veoma aktivna, i pored pjevanja, onako visoka i kao stvorena za taj sport, počinje da trenira košarku u brčanskom klubu "Interplet". Tada joj trener i njen profesor fizičkog, Vlada Bajer, sasvim slučajno daje nadimak Brena.

Sudbina il’ ko zna šta li je

1979:e, po završetku gimnazije, odlazi u Beograd na studije turizmologije na Prirodno - matematičkom fakultetu. Nezadovoljna zbog loše financijske situacije, na nagovor svoje prijateljice prekida studentski život, vraća se u svoje Brčko i počinje da pjeva po igrankama. U međuvremenu, upoznaje se sa muzičarima grupe ”Lira šou” koji su bili u potrazi za novom pjevačicom. Nakon razgovora sa vođom benda Sasom Popovićem, koji joj je ponudio angažman, kreće sa njima na naporna putovanja i gostovanja diljem bivše Jugoslavije.

Početak Brenomanije

1980:e, svoj prvi nastup na sceni sa orkestrom ”Lira šou” imala je 6. aprila u hotelu ”Turist” u Bačkoj Palanci. Ubrzo slijedi i niz angažmana u hotelu ”Park” u Novom Sadu a potom u hotelu ”Taš”, u Beogradu, gdje upoznaju Vladimira Cvetkovića, nekadašnjeg slavnog košarkaša "Crvene zvezde", koji preuzima ulogu Breninog prvog menadzera. Preko njega kasnije ostvaruje značajne kontakte i poznanstva sa bitnim ljudima na estradi.

Prvenac i veliki uspjeh

1982:e, uz pomoć kompozitora i muzičara, Milutina Popovića Zahara, Lepa Brena i Slatki greh snimaju svoj debi album za izdavačku kuću PGP RTB. Na albumu od 10 pjesama, istakli su se hitovi "Ljubi me Omere", "Zeravica", "Bez ljubavi sreće nema" a sa kultnom pjesmom ”Čacak, Čacak”, sa kojom je izazvala pravi dar mar na sceni, Brena tada postiže ogroman uspjeh i otvara novo poglavlje u istoriji popularne muzike Jugoslavije. Istovremeno na Zaharovu ideju orkestar ”Lira šou” mjenja ime u ”Slatki greh”.

U TV emisiji ”Pretežno vedro”, voditelj Milovan Ilic - Minimaks, kroz šalu joj dodaje epitet ”lepa” i tako postaje - Lepa Brena. Minimaksovim humorističnim predstavljanjem Lepe Brene u toj veoma gledanoj i popularnoj emisiji počinje Brenin nezadrživi uspon i Minimaksove neslane šale o Breninoj visini i tadašnjoj težini okrenule su se u njenu korist. Pozivi i gostovanja na TV i radio stanicama postaju sve intezivniji a popularnost sve veća i veća. Koncerti su bili sve učestaliji a posjete na koncertima su bile na zavidnom nivou što je bilo sasvim i očekivano jer je debi album, od samog početka zabilježio odličnu prodaju.

Svojom popularnošcu postaje interesantna i ljudima iz svijeta filma. Igrajući sebe pojavljuje se u filmu ”Tesna koža” i zahvaljujući njenom pojavom, ” Tesna koža" postaje, do tada, najgledaniji film u istoriji jugoslovenske kinematografije.

Sa Lepom Brenom nastao je i Mile voli disko

1983:e, ponovo u saradnji sa Zaharom, Lepa Brena i Slatki greh, objavljuju i svoj drugi album za matičnu kuću PGP RTB. Pjesme "Mile voli disko" , "Duge noge" i "Dama iz Londona", koje se i dan-danas slušaju, postaju mega hitovi.

Na "Jugoviziji", jugoslovenskom izboru za "Pjesmu Evrovizije", Lepa Brena se pojavljuje sa pjesmom "Sitnije Cile sitnije". Iako te takmičarske večeri nije uspjela da pobjedi, pjesma ipak postaje veliki hit a maksi singl, sa prodajom od 800 000 primjeraka, postaje najtiražniji singl te godine. U tom periodu upoznaje i Raku Djokica, direktora tadašnje "Estrade Kikinda" koji ubrzo postaje njihov novi menadzer i izvršni producent. Raka preuzima potpunu brigu oko Brenine karijere, s kojim kasnije postiže najveće uspjehe.

Nedugo potom slijedi i prva velika turneja po Jugoslaviji. U okviru te turneje, Lepa Brena i "Slatki greh", kao prvi "narodnjaci" održavaju 17 uzastopnih koncerata u beogradskom "Sava Centru", sa rekordnom posjetom od oko 70.000 ljudi. Na stadionu mostarskog "Veleža" pod Bijelim brijegom pjeva pred oko 30.000 fanova koji sa oduševljanjem skandiraju: "Mi smo Brenini, Brena je naša". Ti koncerti su, svakako, kako je i sama izjavila, bili najvažniji u njenoj karijeri poslije kojih joj se zasluženo pripisuje status neprikosnovene zvijezde.